Nikola Pjevačević sa svojim krampom od ugljena kopa put do srca baranjske tame. Zagrebački student rođen u Belom Manastiru 1993. i višestruko nagrađivani likovni umjetnik nam kroz seriju autorskih radova, izvedenih u tehnici ugljen na platnu, usmjerava pogled prema onome što smatra previđenim u svom rodnom kraju, prema crnoj tišini. Ta tišina, kako piše veliki Matko Peić u svom putopisu Ljubav na putu – od Drave do Jadrana, „rađa sitnu barsku mušicu i velikog jelena močvarca“. Izložba „Pogled na istok“ bit će odličan uvod u zadimljenu kavanu koja vas čeka lijevo od galerije.

Drava i „črna mati zemla“ spajaju Baranju s Međimurjem. Od sjevera nam dolazi šamanski post-rock Zagušljivog dima, benda koji je „krugove pakla prihvatio kao dio života“. Tim je riječima mistični čakovečki power trio opisala Tina Čatlaić u recenziji njihova prvog albuma iz 2019. godine. U međuvremenu su objavili još dva izdanja i kusur. Dim je za njih simbol izgovorene istine, promjene i neuhvatljivosti, a, da ne bi sve ostalo na riječima, na koncertu obavezno pale kadulju. Vjeruje se da paljenje kadulje čisti um, odnosno upija bilo kakav sukob, ljutnju ili zlo u prostoru.

Ako kadulja i upije sukob, ljutnju i zlo iz prostora, bit će to samo da napravi mjesta za silinu crnine u koju će vas zaviti Mito Matija i njegova četiri lopova. Još uvijek neobjavljeni drugi album, koji će bend svirati po prvi put, natopljen je muško-ženskim sukobima, pod srcem nataloženom ljutnjom i nužnim zlom ljubavi. „Želim gledati instalacije krvi Marca Quinna dok ovo slušam, dijabolično“, rekao je novinar Igor Jurilj na prvo slušanje. Mito Matija i Lopovi su kafanski i pokladarski bend u vremenu u kojem se kafane zatvaraju, a u pokladama nema povorke.