Zoster je nakon četiri godine ponovno posjetio i rasprodao zagrebački klub Sax, u organizaciji Hangtime Agencyja.
Nakon otvaranja vrata kluba oko 21 sat, publika je pristizala na kapaljku, no vrlo brzo se popunilo vjernim fanovima koji su četiri godine iščekivali Zoster.
Opuštena atmosfera i kemija između junaka večeri i publike nekako se ponovila od prošlog puta kada su kreirali uistinu magičnu večer – publika se sve više približavala stageu dok je frontmen Mario Knezović ispred backstagea nazdravljao s ljudima i davao intervjue. Zoster je iskusna ekipa koja dojmljivim aranžmanima isprepletenim cinizmom i crnim humorom uspijeva zadržati pozitivnu energiju tijekom cijelog nastupa. Euforija je postepeno rasla, a sami prostor je definitivno na razini za ovako “zgusnute” evente: ventilatori, konstantan priljev zraka, prostranost i visoki stropovi su definitivno aduti ovakvog slučaja. Nakon sto su zauzeli pozicije odmah su zapalili publiku hitom “Kuda idu svi ti ljudi”, ugodno iznenađeni koliko se od početka iskusnost fanova po pitanju poznavanja materije, no Zoster je sam po sebi intiman bend uz parolu “Zoster grupa – vaša grupa”.
Nakon toga opjevali su stihove “Sve čega nema” i “Sve u svoje vrijeme”, nastavili s buntovničkom „Policija“ i hitoidnom „Rock me baby“, uz čije je ritmove raja bila dobrano rasplesana. Fluidno su uplovili u noviji hit te obradovali publiku s pjesmom “Čovjek želi da je ptica” nakon čega su se vratili na stariji hit „Banana stejt“. Pjesma “Čovjek zvani činjenica” nastavila je potpirivati vatru u grlima publike kao i sljedeća “Utopia”. Suvišno je govoriti koliko se iščekivala „Ko je jamio, jamio“ i koliko je trijumfirala.
Tako je noć odmicala, mogli smo vidjeti upaljače u zraku, dosta plesa, zbornog pjevanja, da ne duljimo previše – sve ono što jedan iskazani bend može i mora napraviti u metropoli nakon četiri godine izbivanja, s time da treba naglasiti da su neka očekivanja i premašena, počevši od nekoliko klimaksa repertoara, pa do odličnog bisa s pjesmama „Bezbolnim palicama“, pozdravu Sarajevu s pjesmom „Gavrilo“, „Places“….
Za toliko emocija i povezanosti zahvalila je pjesma “Nero” a za koncert u dobrom i veselom sjećanju za kraj zaslužan je hit “Majko Jamajko” koja je još jednom rasplesala prisutne, a budući da se ovdje dogodilo već nekoliko spontanih biseva, dogodio se praktički i drugi/treći dio koncerta s poznanicama “Budi svoj”, “Iz pizde sam materine“, a onda su se naklonili, predstavili i zadovoljno napustili stage.
Za ljubitelje benda ovo će biti definitivno događaj za pamćenje, a i onima koji su usputno došli, teško da mogu reći kako se ovdje ima izvući nešto negativno ili za popraviti ubuduće.
Bend je prije dvije godine potpisao ugovor s Croatia Recordsom za izdavanje svog petog albuma Najgori koji je sniman u u Mostaru, a album sadrži 10 pjesama uključujući i dosad objavljene singlove “Kuda idu svi ti ljudi”, “Treba mi keš” i “Čovjek želi da je ptica“, koji su se vidno odlično primili na hrvatske fanove. Do sljedećeg, nadamo se skorijeg viđanja nego od 2019., hvala na lijepoj večeri.
Tekst: Filip Malovčak
Komentari preko Facebooka