Jučer, u sklopu zadnjeg dana OLJM-a nastupali su The Sparks, Bluestrips i Zoran Mišić s pratećim bendom. Od cjelokupnog OLJM-a jučer je bilo najmanje publike, što zbog lošeg vremena, što zbog prvog radnog dana u tjednu.

Prije zvijezde koncerta, Zorana Mišića, zabavljali su nas The Sparks i Bluestrips te su nam sa što funk, što hard rock zvukom dali dobru pripremu za ostatak koncerta. Zoran Mišić i bend Fireball počeli su sa svirkom oko 11 h navečer i većina publike koja je došla jučer došla je zbog toga. Sad kad je šator već malo ispunjeniji počinje žestoka svirka.

Otvorili su koncert autorskim stvarima od kojih iskače „Moja generacija“ kao uvjerljivo najbolja. No ipak, ljudi su najbolje reagirali na obrade poput „Highway to hell“, „Budi moja voda“, „Mršavi pas“. Našlo se tu i AC/DC-a i Motorheada u obliku „Shook me all night long“ i „The Ace of Spades“ ali se vašem reporteru, kao velikom Hendrixovom fanu najviše svidjela „Foxy Lady“. Tu je bilo i okretanja gitare iza leđa od strane gitarista, nekako očito neizbježno kad je Jimi u pitanju. Koncert zatvaraju sa „Paradise city“ od Gunsa i energičnom stvarčinom za kraj „Killing in the name of“ od RATM-a.

Za OLJM-a nekako logičan završetak, daj svima ponešto, nešto im se mora svidjeti. Tako je i bilo, Zoki i Fireball pumpali su tu malobrojnu publiku (doduše samo u okvirima prijašnjih dana OLJM-a) do kraja i tako im taj glupi ponedjeljak učinili malo energičnijim i svakako boljim.