Luka trgovaca – tako bismo u prijevodu sa starodanskog izraza Køpmannæhafn mogli doći do današnjeg naziva danske metropole, Kopenhagena.

Prijestolnica zemlje Lego kockica, Hamleta i hyggea; grad je kojim su koračali znameniti ljudi poput znanstvenika Nielsa Bohra, astronoma Tycha Braha, zatim književnici poput Hansa Christiana Andersena i Jussi Adler-Olsena, filozof Soren Kierkergaard. Tu su istaknuti sportaši – ponajviše reprezentacija nogometnih prvaka Europe 1992. godine, kao i renomirani filmaši – redatelji Thomas Vinterberg, Nicolas Winding Refn, Lars Von Trier i glumac Mads Mikkelsen.

Danas, najviše ga znamo po visokoj razini socio-ekonomske progresivnosti, ekološke i klimatološke osviještenosti, biciklizmu i Dancima svojstvenom dizajnu i arhitekturi, kao i kombinaciji starih gradskih uvala, kanala i brojnih kraljevskih palača. Na koncu, Danska, iako parlamentarna demokracija – i dalje je dom jednoj od posljednjih svjetskih monarhija. Iako je njena uloga ceremonijalna, ciljevi i inicijative kojima se bavi kraljevska obitelj, uz hvalevrijedno izbjegavanje skandala (za razliku od Norvežana i Engleza), svakako potpomaže široj javnosti da razumije njenu egzistenciju, kao relikta nekih prošlih vremena.

Kao najveći grad Danske, Kopenhagen je njeno kulturno, ekonomsko i financijsko središte – lokacija sjedišta najvećih kompanija poput Maerska, Jyska, Novo Nordiska (Inzulin i Ozempic), transportni hub za druge nordijske zemlje, ujedno prijestolnica Danske i povijesno-pripadajućih zemalja od srednjeg vijeka; od doba Kalmarske unije, unije sa Norveškom, zlatnog doba – pa sve do danas.

Wonderful Copenhagen / Copenhagen Card

Glavni i najveći grad Danske velika mi je želja već više godina, a kako mi je ostao dužan početkom ožujka 2020. godine, kada je s dolaskom pandemije otkazan let iz Beča, kucnuo je pravi čas za prvi susret. Iako period oko nove godine, u načelu zimski period općenito, znači vrlo vjerojatno kišno i hladno vrijeme, četveročlana ekipa redakcije Mixete zaputila se u istraživanje dragulja sjevera koji posljednjih godina bilježi strelovit porast turističkih dolazaka, čemu ponešto kumuju kampanje gradskog ureda za turizam – Wonderful Copenhagen.

Zahvaljujući potonjima, omogućene su nam press akreditacije u vidu pristupa iznimno praktičnoj usluzi Copenhagen Carda i pripadajućoj aplikaciji, čime nam je turističko iskustvo bilo izrazito bezbolno i olakšavajuće, pri čemu smo se mogli fokusirati na uživanje u ponudi grada, a ne na – ponekad zamarajuću – logistiku oko kupovine ulaznice, rezervacije atrakcija, karata za gradski prijevoz, itd. Copenhagen Card tipičan je sustav smart city card rješenja, ali koji funkcionira besprijekorno i potpuno digitalno. Jednostavno odaberete broj dana koliko planirate biti, kreirate vlastiti itinerar u kojem otprilike procijenite što biste posjetili, a da je uključeno i dalje se ne trebate previše brinuti.

Copenhagen Card

Jedina otegotna okolnost prilikom našeg posjeta je činjenica da u periodu između Božića i Nove godine mnogo toga ne radi, a čak je i, za razliku od Hrvatske, Silvestrovo neradni dan, pa to uzmite u obzir planirate li slično putovanje. Doduše, velika je sreća što zabavni park Tivoli – kao jedan od simbola Kopenhagena, u blagdanskom periodu radi, unatoč lošijem vremenu za uvjete zabavnog parka.

NEDJELJA – 29. prosinac

Dolazak s aerodroma u grad bio je poprilično brz i jednostavan, a po smještanju, zaputili smo se na popodnevno obilaženje grada. Doduše, ipak ne tako brzo. Prije svega – demokracija! Zaputili smo se glasati na prvom krugu predsjedničkih izbora u hrvatskom veleposlanstvu. Nakon toga, vrijeme smo iskoristili da prošetamo gradskim ulicama. Pokušali smo ući u Muzej dizajna, ali je već bilo oko 17h te se nažalost nisu više primali novi gosti, budući da muzej radi do 18. Osobno mi je ostala žal jer danski dizajn je jedan od izvoznih produkata, a mene su zanimali izložbeni primjerci slavnog Vernera Pantona.

Prošetali smo potom oko Crkve sv. Frederika / Mramorne crkve i nekadašnjeg kraljevskog kompleksa Amalienborg, koji mi je, uz Rosenborg i Christiansborg, ostao u sjećanju kao dio trojke velebnih kraljevskih rezidencija. Inače, radi se o kompleksu palača koje služi kao glavna rezidencija danske kraljevske obitelji. Sastoje se od četiri identične rokoko palače smještene oko osmerokutnog trga, na kojem se nalazi brončani kip kralja Frederika V., nalogodavca za gradnju kompleksa izgrađenog u 18. stoljeću u čast 300. godišnjice dolaska dinastije Oldenburg na dansko prijestolje. Palače su izvorno sagrađene za plemiće, ali ih je kraljevska obitelj otkupila nakon požara u palači Christiansborg 1794. godine.

Amalienborg – kip Frederika V.

Nezaobilazni dio Kopenhagena bez daljnjega je kanal Nyhavn. “Nova luka” jedno je od najživopisnijih i najpoznatijih mjesta u Kopenhagenu. Mnogi će ovaj kanal s karakterističnim šarenim kućama, starim jedrenjacima i brojnim kafićima i restoranima prepoznati kao lokaciju s bezbrojnih Instagram objava. Mahom smo šetkali, pomalo besciljno, tim dijelom gradske jezgre, upijajući zimski hlad grada.

Nyhavn

Nyhavn

Zaputili smo se zatim do dvorca Rosenborg koji je također bio zatvoren, zapravo, cijeli kompleks okružen Kraljevskim vrtovima (Kongens Have) zatvoren je iza posebne ‘kapije’. Rosenborg je izgrađen početkom 17. stoljeća kao ljetna rezidencija kralja Christiana IV. Građen u nizozemskom renesansnom stilu između 1606. i 1624. godine, a bio je kraljevska rezidencija sve do 1710., kada je kraljevska obitelj preselila u Amalienborg. Unutrašnjost je sačuvana u gotovo izvornom stanju, s bogatim baroknim i renesansnim interijerima. U dvorcu se danas nalazi Danski kraljevski trezor, koji čuva kraljevske krune, nakit i insignije.

Nekoliko minuta dalje, nalazi se Okrugla kula / Rundetaarn, 36 metara visok toranj koji je jedna je od najpoznatijih povijesnih građevina u Kopenhagenu. Sagrađen je u 17. stoljeću kao dio sveučilišnog kompleksa – služio je kao zvjezdarnica, knjižnica i crkveni toranj. Inače, kao zvjezdarnica, toranj je bio središte istraživanja danskog astronoma Ole Rømera, koji je prvi izračunao brzinu svjetlosti 1676. godine. Lagani put pod noge, metro – uz lagano korištenje Copenhagen Carda i počinak.

Okrugla kula / Rundetaarn

PONEDJELJAK – 30. prosinac

Tivoli

Ponedjeljak je odmah bio bezeciran za posjet Tivoliju, spomenutoj gradskoj atrakciji koji je drugi najstariji zabavni par na svijetu budući da je otvoren 1843. godine. Zanimljivost je da je zabavni park Bakken / Brdo, smješten 10km sjeverno od Copenhagen, najstariji zabavni park – u izvornom obliku otvoren je 1583. godine. Prije nego nastavim s tekstom o Tivoliju, napomenuo bih samo da je važno pratiti službenu web stranicu parka za sve informacije o vožnjama, programu, radnom vremenu i kartama, a također je važno napomenuti da Tivoli ne ulazi u Copenhagen Card.

Tivoli

Što se Tivolija tiče, park je osnovao Georg Carstensen, danski poduzetnik koji je uvjerio kralja Christiana VIII da Danska treba mjesto za zabavu i razbibrigu. Park je s vremenom evoluirao do zabavnog parka koji je, kako se veli, izvršio utjecaj na Walta Disneyja da otvori Disney World. No, Tivoli nije samo zabavni park, već i botanički vrt s jezercima, lampionima i cvjetnim alejama. Mi smo osobito pogodili moment za posjetit ga – za Božić ga se prigodno dekorira te cijeli prostor postaje nalik na zimsku bajku s tisućama lampica, klizalištima i tradicionalnim sajmom. Gastro ponuda također je iznimna u parku gdje postoji cijeli niz restorana i ugostiteljskih objekata – potpuna vašarska atmosfera vlada iznutra.

Tivoli

Tivoli

Godišnje ga posjeti više od 4 milijuna ljudi, što ga čini najposjećenijim zabavnim parkom u Skandinaviji i svijetu uopće. Iako se modernizirao, zadržao je svoj šarm i bajkovitu atmosferu. Prilikom posjeta, moguće je skinuti aplikaciju parka koja je od velike pomoći, a možete skinuti i fotografije koje nastaju za vrijeme pojedinih vožnji. Mi smo odlučili isprobati nekoliko klasika:

• Leteći sanduk – simpatična vožnja za najmlađe, inspirirana djelom H.C. Andersena;
• Demon – klasični, najatraktivniji roller-coaster;
• Fatamorgana – vrtnja na 43 metra visokom tornju s pogledom na grad;
• Zlatni toranj – simulacija slobodnog pada sa 63 metra visine;
• Monsun – velika ljuljačka koja simulira jake udare – kako sam naziv kaže – monsunskih vjetrova:
• Rudnik – zabavni prolazak kroz vodom potopljeni rudnik;
• Roller-coaster – također, klasična vožnja oko ‘planine’;
• Villa Vendetta – jedina horor atrakcija, u biti linearna kuća strave u koju se ulazi u grupama – iako zanimljivo, nažalost pomalo razočaravajuće iskustvo što govorim subjektivno kao fan horor kulture;
• Tik-Tak – spinner vožnja koja rotira posjetitelje vertikalno i horizontalno velikom brzinom i osobni favorit za kraj.

Tivoli

Home of Carlsberg

Na zapadnom dijelu grada, u četvrti Vesterbro, nalazi se korporativno sjedište Carlsberga, po nekim izvorima četvrte najveće pivovare svijeta, ali i Home of Carlsberg – povijesna pivovara i interaktivni muzej, o čemu ću detaljnije kasnije.

Pivovaru je 1847. godine osnovao J.C. Jacobsen, koji je ime spojio od imena svog sina Carla i riječi “berg” / brdo. Jacobsen je imao inovatorski pristup pivu, a njegova pivovara prva je koristila čistu kulturu kvasca, što je omogućilo dosljednu kvalitetu piva. Njegov sin Carl Jacobsen kasnije je proširio brend, otvorio fondaciju 1902. godine. i značajno pridonio umjetnosti i kulturi Danske; nešto ranije, 1888. godine, pokrenuli su Ny Carlsberg Glyptotek, poznati umjetnički muzej do kojeg ćemo kasnije tj. sutradan doći. Vrijedi napomenuti da je obitelj Jacobsen iza Muzeja nacionalne povijesti u dvorcu Frederiksborg, otvorenog 1878.

Home of Carslberg

Posjetitelji Home of Carlsberga mogu istražiti originalnu pivovaru iz 19. stoljeća, vidjeti Guinnessom prepoznatu najveću kolekciju pivskih boca na svijetu, vidjeti stare plakate i internacionalne kampanje promocije Carlsberga, obići stare pivske podrume. Posebno su zanimljivi eksponati Carlsberg laboratorij, otvoren 1875., u kojem je izoliran prvi lager kvasac Saccharomyces Carlsbergensis i definirana pH skala, ili pak Slonovska vrata, koja simboliziraju snagu i sreću. Ako ste se zadubili u logo Carlsberga, što sumnjam da jeste, svejedno izvolite fun fact – surla se nalazi u logotipu branda.

Find the Elephant

U kompleksu se nalaze i stare konjušnice s Carlsbergovim konjima, koji su se nekada koristili za dostavu piva. Posjetitelji mogu kušati različite vrste piva, uključujući ekskluzivne craft varijante, kupiti raznovrstan merch te sudjelovati u radionicama kuhanja piva. Nakon višegodišnje renovacije, Home of Carlsberg ponovo je otvoren 2023. godine kao moderan i izrazito interaktivan muzej, što možda od pivovare čovjek ne bi očekivao. ​

Tijekom posjeta izložbi Home of Carlsberg, svi posjetitelji dobivaju narukvicu koja služi kao ulaznica i koja ima QR kod. Ona omogućuje interakciju s određenim eksponatima unutar izložbe i svojevrsnim ‘igrama’. Nakon posjeta, digitalne uspomene u vidu etiketa piva koje ste kreirali, rezultata nekih igara, snimljeni videi, fotografije – sve to može se preuzeti putem odjeljka “My Memories” u aplikaciji, što je ispalo dosta zgodno i simpatično.

Konj Humle

Skål!

Već u startu obilaska, koji je linearan i nema voditelja, što u pravilu i nije potrebno, cijela grupa je popila manju količinu Carlsberga, čisto za ‘feel-good‘, a besplatno pivo dočekalo je sve goste po završetku ture u kafiću u sklopu iskustva. Sve u svemu, ovo bi bilo zanimljivo i za neljubitelje piva – na koncu, Jacobseni su zaista u pojedinim poljima bili inovatori kao što su bili i mecene za kulturu – ali za mene, kolekcionara digitalnih fotografija piva, ovo je bilo izrazito zahvalno iskustvo. Po završetku kojeg smo napravili još jednu šetnju gradom uz večeru i vratili se u Tivoli – to je bio drugi posjet parku u danu, jer smo neke vožnje htjeli isprobati, a rade samo popodne (Villa Vendetta).

​UTORAK – 31. prosinac

Ny Carlsberg Glyptotek

Jedna od rijetkih institucija koja je bila otvorena na, za Dance, neradan dan. Glyptoteket je jedan je od najvažnijih muzeja umjetnosti u gradu, osnovan 1888. godine zahvaljujući Carlu Jacobsenu, sinu osnivača pivovare Carlsberg kako sam iznad naveo. Muzej je poznat po kolekciji skulptura i slika, koja obuhvaća antičku umjetnost Egipta, Grčke i Rima, kao i europsku umjetnost 19. i 20. stoljeća. Antička zbirka uključuje egipatske mumije, grčke skulpture i rimske portrete, dok se u francuskoj zbirci ističu djela Augusta Rodina impresionističkih slikara poput Moneta, Gauguina, Van Gogha i Cézannea.

Ny Carlsberg Glyptotek

Popratni sadržaji muzeja uključuju odjeljak za dansku umjetnost, poglavito zlatno doba 19. stoljeća, edukativne kapacitete, tu su neizostavni kafić i bife, zatim balkon i terasa koji su, doduše, za toplija vremena. Za ljubitelje umjetnosti, nezaobilazna lokacija gdje možete ostaviti dva sata svog vremena, iako treba biti obziran – mi smo imali dosta sreće jer smo izbjegli veće redove i gužve za ući, recimo da je oko 13h nastalo poprilično velik red. Za moj osobni dojam, reći ću da nije neophodan posjet; bit će da sam naprosto od posjeta svim muzejima na prijašnjim putovanjima, od Louvrea, Prada, Britisha i brojnih drugih, naprosto ‘oguglao’ na ovakav tip muzeja, barem u ovoj fazi života. Kad jednom posjetite Prado i Louvre, slikovna umjetnost drugdje nepravedno se čini manja, baš kao što se bilo kakva egipatska ili rimska sekcija muzeja čini manje vrijednom poslije posjeta Egiptu i Rimu/Vatikanu.

Death and the Maiden by Elna Borch

Monument funéraire, Rudolph Tegner

Slobodni grad Christiania

Otišli smo potom u dio grada Christianshavn, gdje se nalazi istaknuta Crkva našeg spasitelja, koja ima popularan vidikovac. Nažalost, zbog lošeg vremena, ni vidikovac nije bio otvoren, pa smo nastavili posjet prema Christianiji.

Christiania je autonomna zajednica unutar Kopenhagena, osnovana 1971. godine kada su skupine hipija, skvotera, umjetnika i alternativaca zauzele napuštene vojne barake. Njihov cilj bio je stvoriti društvo temeljeno na slobodi, zajedništvu i samoupravljanju, izvan kontrole države. S vremenom je Christiania postala simbol otpora konvencionalnom sustavu i eksperiment u alternativnom načinu života.

Christiania

Christiania ima oko tisuću stanovnika i funkcionira prema vlastitim pravilima, koja se donose konsenzusom. Prostor je ispunjen živopisnim muralima, ručno građenim kućama, vrtovima i kreativnim radionicama, dakle sve odiše DIY principom – od upravljanja do kreiranje životne okoline. Na ulazu stoji poznati natpis “You are now leaving the EU,” što naglašava autonomiju koju žitelji projiciraju na van. Zajednica privlači umjetnike, glazbenike i znatiželjnike iz cijelog svijeta, a godišnje je posjeti na stotine tisuća turista.

Christiania

Christiania

No, kako sam intenzivno čitao na Redditu za vrijeme boravka, iako je Christiania poznata po tolerantnoj atmosferi i kreativnosti kakva dolikuje takvim zajednicama, posljednjih godina suočava se s određenim problemima. Otvorena prodaja droga na tzv. “Pusher Streetu” dovela je do sukoba između policije i kriminalnih skupina. Stanovnici su u više navrata sami pokušavali očistiti ulicu od dilera, želeći zadržati kontrolu nad prostorom, no nasilje se u nekoliko navrata posljednjih godina otelo kontroli do mjere da su sukobi imali smrtne posljedice, čak i za nedužne civile i prolaznike, zbog čega je policijska kontrola sada neizostavni dio, što pomalo, po cijeni sigurnosti, dokida srž onog što Christiania jeste.

Osobno, mogu priznati da ne bih imao ništa protiv otpuhati jedan doobie njenim uličicama gledajući instalacije, no nakon svega pročitanog, i nije mi bilo do toga. Također, kišno i prohladno vrijeme, spoznaje o (ne)sigurnosti, činjenici da na pojedinim kućicama i mjestima jasno piše “Don’t take photos” što signalizira da se radi o stambenim, privatnim prostorima, čini mi se kao da nečiju privatnost i samim posjetom dokidam. Kao eksperiment, jedinstven u Europi, Christiania jeste zanimljiva, ali kriminalne grupe koje se se poželjele zaogrnuti plaštom manjka policijske kontrole stvari su vratile u još žešću kontrolu. Haj’mo dalje.

Christiania

Christiania

Solve a Mystery: Christiansborg / Christiansborg

U sklopu Copenhagen Carda, moguće je u gradskom turističkom uredu preuzeti tzv. Solve a Mystery, interaktivnu, detektivsku igru koja kombinira elemente igre i turističkog obilaska nekolicine lokaliteta u gradu. Mi smo se odlučili za igru okolo Christiansborga. Sudionici preuzimaju ulogu istražitelja iz 1914. godine, rješavajući zagonetke i prateći tragove kako bi riješili misteriozno ubojstvo.

Solve a Mistery

Moram reći, jako simpatičan način za motivirati dodatno istraživanje kompleksa palače Christiansborg, prilikom kojeg sam nabasao na kip Sorena Kierkegaarda koji me, po skeniranju QR koda, nazvao (?!). Ipak, pomalo kišno i prohladno vrijeme i mrak koji pada oko 16h igranje igre nam je malo otežao, budući da smo ovisili o gledanju u fizički dokument ala kartoteku spomenutog slučaja ubojstva. Na koncu smo ga neuspješno riješili, ali i dalje nam je pružilo simpatično iskustvo.

Inače, Christiansborg je povijesni kompleks u srcu grada koji danas služi kao političko i kulturno središte Danske. Nalazi se na otoku Slotsholmen i bio je sjedište danske monarhije, a danas u njemu djeluju danski parlament (Folketinget), Ured premijera i Vrhovni sud Danske. To ga čini jedinstvenim jer je jedina zgrada na svijetu koja istovremeno služi zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti.

Povijest kompleksa seže u 12. stoljeće, kada je biskup Absalon dao sagraditi prvu utvrdu na tom mjestu. Ta je tvrđava kasnije srušena, a na njenim temeljima je izgrađen dvorac Kopenhagen, koji je služio kao kraljevska rezidencija sve do kraja 18. stoljeća. Početkom 18. stoljeća, kralj Christian VI. dao je sagraditi prvi dvorac Christiansborg, no taj je objekt izgorio 1794. godine. Drugi dvorac, izgrađen početkom 19. stoljeća, također je stradao u požaru 1884. godine. Današnja verzija palače dovršena je 1928. i otada je političko središte Danske.

Kralj Christian IV. (Christianborg)

Osim političke važnosti, Christiansborg ima i kulturni značaj. U kompleksu se nalaze raskošne Kraljevske reprezentativne dvorane, uključujući Veliku dvoranu s tapiserijama koje prikazuju elemente danske povijesti. Tu su i Kraljevska konjušnica, Ruševine ispod palače, koje otkrivaju ostatke ranijih utvrda, te Kraljevska kapela. Zgrada također služi za državne svečanosti, kraljevske prijeme i diplomatske susrete.

Zaključak

Po završetku obilaska, uputili smo se na objed te na odmor do smještaja. Uslijedilo je spremanje za doček nove godine, koji nas je zatekao oko gradskog trga / Radhus, gdje se okupio izniman broj ljudi. Ono što je bio faktor iznenađenja jeste, ljubav Danaca prema vatrometu i pucnjavi petardi. Doduše, bilo je i opasnih situacija, praktički horizontalno ispaljenih vatrometa. Večer je završila onako kako dolikuje otpravljanju stare i dočeku nove godine, u festivoj atmosferi danskih hmeljnih proizvoda. Sutradan je, uz obilnu kišu i jak vjetar, ostalo vremena samo za pakovanje, doručak, napuštanje smještaja i pomalo mamurni put prema aerodromu.

Za zaključak – moramo reći da će ovaj boravak u Kopenhagenu zasigurno ostati u sjećanju; što zbog činjenica da sam, kao njegov gost, premostio između dvije godine, utoliko i zbog svega viđenog, doživljenog, naučenog i proživljenog. Ostaje, doduše, mala žal zbog činjenice da bi dodatan dan upotpunio cijeli iskustvo, kao i da je vrijeme možda bilo manje ‘nordijsko’ i hladno, doduše to je bio rizik odabira tajminga, pa se gradu nema što zamjeriti! Veliko hvala ide i gradskom uredu Wonderful Copenhagen na ustupanje Copenhagen Carda, koju svesrdno preporučam svima koji namjeravaju poći na ovaj put.

Hvala Kopenhagenu na upoznavanju i lijepom druženju!