Socijalistički disco. Ples iza jugoslavenske baršunaste zavjese 1977.-1987.

Socijalistička disco kultura u bivšoj državi? Je li uopće i postojala? Na ovo pitanje već je jedan od odgovora dao i niz izložbi koji se dogodio 2015. godine u Klovićevim dvorima (Kula Lotrščak), a potom i u Galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD). Najavljeni nastavak projekta je izdavanje vinilne kompilacije, svojevrsnog soundtracka izložbe i jednog razdoblja glazbene i društvene povijesti Jugoslavije.

Nakon četiri godine istraživačkog rada, licenciranja i traženja najbolje zvučećih studijskih master-vrpci, autori kompilacije izlaze s prvim nastavkom „Socijalističkog disca“. Izdavačka kuća Fox & His Friends do sada je već objavila glazbu iz filma „Gosti iz galaksije“ Tomislava Simovića, te prvi u nizu radova multimedijalne skupine NEP (Nova Evropa).

Disco glazba na ovim prostorima imala je sve značajke inozemnih američkih i europskih uzora. Ona, međutim, za razliku od punka, novog vala ili rocka, nije imala odlike supkulture, nego se smjestila u kontekst pop glazbe i to nepretenciozne pop glazbe namijenjene plesu i zabavi. Diskografske kuće nisu bile sigurne gdje smjestiti taj zvuk, no on je društveno potaknuo sve ono što je do tada već učinio i na tadašnjem Zapadu: slobodnije konvencije ponašanja, naglašenu seksualnost u tekstovima i nastupima izvođača, zaseban modni izričaj i inkluzivnost u klupskom, noćnom životu. Kultura plesa i neometanog ritma za kojega su se brinuli DJ-i kao nove zvijezde glazbene scene, zadržala se unatoč kraju razdoblja u drugim oblicima klupske glazbe poput housea i techna.

Disco je zanimljiv istraživačima zvuka i društvenih prilika jer je bio i ostao kontrast dominantno maskulinoj rock kulturi. Na plesnim natjecanjima i u klupskome životu redovito su zvijezde bili Romi, Albanci i pripadnici drugih manjina; žene su u discu, iako na samoj granici medijske eksploatacije, naučile taj stil okrenuti u svoju korist. U klubovima su birale, a nisu više bile birane. Koncept plesnjaka je napušten, seksualnost je postala nešto čega su svjesniji i muškarci i žene. Tekstovi pjesama postaju opušteniji i otvoreniji, u glazbi se eksperimentira s elektronikom, dok se u najveće avanture u discu upuštaju upravo i najveća kompozitorska imena. No, Alfi Kabiljo, Andrej Baša, Đelo Jusić, Gabor Lenđel, Kornelije Kovač, Nikica Kalođera, Kire Mitrev i mnogi drugi u pratnji velikih studijskih orkestara nisu bili dio undergrounda. Upravo suprotno, diskografi su koketirajući s novim žanrom testirali tržište brojnim singlicama, dok su dugosvirajući LP formati bili rezervirani samo za one najbolje prodavane. Disco produkcije nisu se mogle izvesti u garaži i zato je i takva podrška bila dovoljna, baš kao i ona festivalska, gdje se u konkurencijama Zagrebfesta, Vašeg šlagera sezone, Beogradskog proleća, Opatijskog i Splitskog festivala moglo naći iznimno zanimljivih pjesama.

Selekcija glazbe na ploči ‘Socijalistički disco. Ples iza jugoslavenske baršunaste zavjese 1977.-1987.‘ fokusirana je upravo na te manje poznate eksperimente, B-strane ili čak samo izdanja sa kaseta, koja su ostavila odjek na glazbu i koja uključuju imena autora i izvođača poznatih primarno u pop glazbi. Izabrano je 18 skladbi koje najbolje ilustriraju što je sve uključivao disco u Jugoslaviji: etablirana imena poput Gabi Novak, Arsena Dedića, Ljupke Dimitrovske ili Zdenke Vučković, početne pokušaje nogometaša Ivice Šurjaka, Miss Jugoslavije Ane Sasso ili zanimljive domaće verzije stranih hitova poput ‘Vamos A La Playa’, queer-klasika „I Will Survive’, te engleske pop-pjevačice Kim Wilde. Tu je i zvijezda tadašnje Startove duplerice Moni Kovačić, poznati disco-funk sastav KIM, ženski dio Mirzinog jata pod imenom Rok Hotel, nekadašnja teen-zvijezda Dubravka Jusić i danas popularno ime disco-kolekcionara Arian.

Dvostruki vinilni album ‘Socijalistički disco. Ples iza jugoslavenske baršunaste zavjese 1977.-1987.’ već je u prednarudžbama, te se može nabaviti na stranici izdavača https://foxandhisfriends.bigcartel.com Naklada je ograničena.